Prvi doktori znanosti u Zubera

Ispis Autor Draško Mihaljević-Zuber

doktorska_disertacija1Ove, 2015. godine kulminiralo je ostvarenje poziva koji je naš dida Ilija (Ile) uputio pisanim putem, u zadnjem stihu pjesme „Po svim selima da se čita bolje!“, potpisavši je kao seljak iz Zagoričana. Pjesma je 1938. godine objavljena u knjizi „Plodovi najslađi“, a tiskao ju je duhovni vođa Seljačke sloge Rudolf Herceg.
Naime, zanosnu želju, koju je on u toj pjesmi  izrekao riječima „Na prosvjetno stupimo mi polje“ na najbolji mogući način ostvarile su njegove dvije praunuke, koje su ove godine obranile doktorsku disertaciju i tako postale prvi doktori znanosti u povijesti loze pok. Ile Zubera.

Doktor znanosti (lat. doctor scientiarum, kratica dr.sc.) je najviši stupanj akademskog obrazovanja, a nosi ga osoba koja je obranila doktorsku disertaciju. Martina je to učinila na Sveučilištu u Zagrebu, a Marija na Sveučilištu u Osijeku.

Premda, naš rodni kraj, organizirano opismenjavanje i školsku naobrazbu poznaje od fra Lovre Karaule s početka 19-tog stoljeća, nitko iz naše loze, do dida Ile, nije imao prigodu školovati se. Za dida znamo da je sudjelovao u opismenjavanju seoskog življa prije drugog svjetskog rata u organizaciji HSS-a. Budući da do njega, najvjerojatnije,  nismo imali nikoga pismenoga u obitelji, danas ga  možemo zvati pionirom školskog obrazovanja u našoj obitelji, iako nije pohađao službenu školu.
Didin pionirski posao, najznačajnije i najkvalitetnije dosada, uspjele su odraditi naše prve i jedine doktorice znanosti Martina Periša i Marija Mihaljević.
Dr.sc. Martina Periša je kći Željka Periše i Mile (Bebe) r. Mihaljević (kći Ilinog sina Paške) rođena u Livnu 1984. godine. Djetinstvo s roditeljima i mlađom braćom Ivanom i Tomislavom provodi u Golubiću. U Livnu završava srednjoškolsko obrazovanje, a Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) Sveučilišta u Zagrebu upisuje 2003. godine. Kao uspješna studentica tijekom cijelog studija prima stipendiju za nadarene studente Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Poslijediplomski studij Inženjerske kemije upisuje 2009. godine na FKIT-u, gdje se zapošljava kao znanstvena novakinja. Tijekom poslijediplomskog studija 2012. godine odlazi u Njemačku na Hochschule Fresenius, University of Applied Science Idstein, na studijski boravak od 6 mjeseci što joj omogućava prestižna stipendija Marie Curie u sklopu Initial Training Networks (ITN), financirane od strane Europske komisije.

doktorska_disertacija2Svoju doktorsku disertaciju iz znanstvenog područja prirodnih znanosti, znanstvenog polja kemija Martina je obranila na FKIT-u 13. veljače 2015. godine pod naslovom: „Kromatografsko određivanje fotorazgradnih produkata farmaceutike u okolišu“. Problematika doktorske disertacije su farmaceutici kao potencijalno nova grupa zagađivača u okolišu za koje ne postoje zakonske regulative. Rezultati dobiveni u okviru disertacije upotpuniti će znanja o prisutnosti, sudbini i ponašanju farmaceutika u okolišu što može pomoći pri donošenju zakonskih regulativa i postavljanju maksimalno dopuštenih koncentracija kako bi se u konačnici spriječilo zagađenje okoliša i negativni utjecaji na vodene i kopnene organizme, ali i zdravlje ljudi. Martina, također, u svoje slobodno vrijeme sudjeluje u aktivnostima vezanim za popularizaciju znanosti putem kojih nastoji široj javnosti približiti čarolije kemije.

doktorska_disertacija3Dr.sc. Marija Mihaljević je kći Željka Mihaljevića (sin Ilinog sina Stipe) i Snježane r. Barišić. Rođena je u Osijeku, 24. siječnja 1988. godine. Odrasla je u Višnjevcu, a od 1999. godine s roditeljima i mlađom sestrom Anom živi u Josipovcu. Po završetku srednjoškolskog obrazovanja, 2007. godine upisuje Ekonomski fakultet u Osijeku. Nakon završenog fakulteta, 2011. godine zapošljava se na radno mjesto asistenta na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje predaje ekonomsku grupu predmeta. Iste godine upisuje poslijediplomski interdisciplinarni studij Kulturologija, smjer Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju na Doktorskoj školi društveno humanističkih znanosti istog Sveučilišta. Nakon četiri godine uspješno završava doktorski studij, te sa 27 godina postaje jedna od mlađih doktorica znanosti u Hrvatskoj.  Trenutno sudjeluje u dvogodišnjoj edukaciji menadžera u kulturnom sektoru u organizaciji DeVos Instituta pri Kennedy Centru iz Washingtona i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Doktorsku disertaciju pod naslovom „Uloga i značaj korporativne podrške u financiranju kazališta u Republici Hrvatskoj“, iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija, Marija je obranila 15. srpnja 2015. godine. U disertaciji je dan interdisciplinarani pristup upravljanju u kazalištima Republike Hrvatske, pri čemu se poseban značaj daje razvijanju menadžerske discipline fundraisinga. U okviru toga, od kazališta, ali i ostalih kulturnih institucija u Republici Hrvatskoj, zahtjeva se okretanje tržišnim izvorima prihodima kako bi u uvjetima smanjenja proračunskih sredstava za kulturu, mogle ispunjavati svoju misiju. Znanstveni doprinos disertacije očituje se, između ostalog, u prijedlogu mjera za unaprijeđenje odnosa između kazališta, poslovnog sektora i države kako bi se uspostavio adekvatan sustav financiranja kazališta koji bi omogućio njihov nesmetan rad i razvoj. Također, metode i rezultate istraživanja moguće je primijeniti i na ostale kulturne institucije u Republici Hrvatske što čini poseban doprinos ove disertacije.

Plodovi_najsladi_002Martina i Marija , ponosimo se vama, puno ste toga već uspjele u svom mladom životu i još bi se o vama dobroga moglo reći, veliki ste primjer i potstreh našim mladima.


Ilija_m_pjesmaricaMolimo Boga, da mi u zajedništvu s vama, osluškujemo i živimo riječi našega pionira obrazovanja, vašega pradida, koji mi je šetajući slavonskim poljima za života često znao govoriti: „Dico moja školujte se, zato smo i došli u ovu Slavoniju iz naših Zagoričana i nikad ne zaboravite svoju rodnu grudu, a najviše od svega čuvajte svoju viru katoličku i ponos roda 'rvatskoga.

Draško Mihaljević-Zuber