OBRANA HRVATSKE I BiH Livanjska bojišnica Travnja 1992

Ispis Autor Administrator Ponedjeljak, 30 Travanj 2012 07:26

Okrugli_stol_oglasS namjerom prezentacije činjenica o sudjelovanje Hrvatske i hrvatskih postrojbi u otporu srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu, u Zagrebu je, u Velikoj dvorani Matice hrvatske, 27. travnja 2012. održan okrugli stol Obrana Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Livanjska bojišnica – travanj 1992.

Organizirali su ga Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Hrvatski institut za povijest i Matica hrvatska.








dr_ante_nazorPozdravne riječi, u kojima je naglašeno da je prezentacija činjenica o događajima na Livanjskoj bojišnici važna za historiografiju, ali da je u ovom trenutku još važnija kao odgovor na pokušaje nametanja krivnje Hrvatskoj da je „izvršila agresiju na BiH“ te na nastojanje da se razbije zajedništvo Hrvata, uputili su Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske, dr. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest i dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

U prvom dijelu okruglog stola govorili su dr. sc. Ivica Lučić i dr. sc. Davor Marijan iz Hrvatskog instituta za povijest te admiral Davor Domazet Lošo.

Dr. Ivica Lučić govorio je o političkom stanju u BiH od kraja 1991. do travnja 1992., kad je utemeljeno Hrvatsko vijeće obrane (HVO). To je bila prva odluka Hrvatske zajednice Herceg Bosne nakon njezina osnivanja u studenome 1991. godine, donesena, dakle, tek nakon međunarodnog priznanja BiH, a radi zaštite Hrvata u granicama BiH.

Dr. Davor Marijan analizirao je snage JNA na livanjskoj bojišnici u to vrijeme. Izvori protivničke strane kojima se služio govore kako se srpske snage ni u 1994. nisu uspjele oporaviti od poraza pretrpljenog kod Livna u proljeće 1992. godine.



admiral_davor_domazetAdmiral Davor Domazet Lošo, koji je zajedno s generalom Antom Gotovinom 17. travnja 1992. poslan u Livno da učvrsti sustav obrane, efektnom i zanimljivom prezentacijom upozorio je na strategijsku važnost prostora Livanjske bojišnice u jedinstvenom ratu koji su JNA i srpske paravojne i pobunjeničke snage vodile u Hrvatskoj i BiH te ukazao na posebnost i čvrstinu sektorskog organiziranja livanjske bojišnice, koja se protezala u duljini od 80 kilometara.

Potom je dr. Ante Nazor pročitao je izvješće pukovnika Marka Vukasovića o sudjelovanju 5. bojne 4. gbr na Livanjskoj bojišnici u travnju 1992. godine.

U drugom dijelu okruglog stola o pomoći i potpori livanjskog iseljeništva obrani Livna govorio je Branko Miloloža, dugogodišnji predsjednik Livanjske zajednice Zagreb.

Zatim su uslijedila izlaganja zapovjednika na terenu.

 

jure_granicNajprije je zapovjednik 1. sektora (Rujani) bojnik Jure Granić prikazao tijek odlučujuće bitke kod sela Rujani gdje su 23. travnja 1992. zaustavljene oklopne snage neprijatelja, a pješaštvo natjerano u bijeg.

Potom je o ulozi Taktičke skupine 2. gardijske brigade HV-a („Gromovi“) govorio njezin zapovjednik pukovnik Boris Jacović. Prisustvo 220 pripadnika te skupine s iskustvom ratovanja u Hrvatskoj bilo je od iznimne važnosti za uspjeh obrane Livna.




zeljko_mihaljevicPukovnik Željko Mihaljević, ratni vođa skupine Specijalne jedinice policije (SJP) ALFA i kasniji zapovjednik 80. domobranske pukovnije HVO-a govorio je o djelovanju te postrojbe u obrani Livna te kratko prikazao osnovne značajke borbenih djelovanja na području Livna i livanjskih postrojbi do kraja rata 1995. i operacije Južni potez.

 





Rodolfo__Barrio_Saavedra_ArgentinacNa kraju, oduševljenje okupljenih, a posebno njegovih suboraca, izazvao je neočekivani dolazak brigadira Rodolfa Barrija Saavedre – Argentinca, koji je govorio o ulozi dijelova 4. gardijske brigade HV-a u obrani Livna te o borbenim djelovanjima, osobito diverzantskim akcijama, u 3. sektoru (Koričina) kojim je osobno zapovijedao.

Okupljenima se potom, na kratko obratio i dr. Kovač, upozorivši na ulogu i značaj ratnog saniteta na području Livna.

Iz navedenih izlaganja sasvim je jasno da je uloga Livanjske bojišnice u proljeće 1992. bila od strateškog značaja, jer su na tom području hrvatske snage uspjele zaustaviti snažan napad velikosrpskih snaga te obraniti Hrvatsku i BiH. Jednako tako, događaji na Livanjskoj bojišnici, uz ostala bojišta, pokazali su da se rat u Hrvatskoj i BiH mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište, te da se samo suradnjom i zajedništvom Hrvata iz Hrvatske i BiH moglo oduprijeti tada daleko nadmoćnijem neprijatelju.

Crta razdvajanja uspostavljena uspješnom obranom Livna u proljeće 1992. ostala je nepromijenjena sve do kraja 1994., a područja Livanjskog polja i planine Dinare postala su osnovicom s koje se krenulo u oslobodilačke akcije i operacije hrvatskih snaga („Cincar“, „Zima '94“, „Skok“ 1 i 2, „Ljeto '95“, „Oluja“, „Maestral“, „Južni potez“).

Pobjednosnosnim operacijama, koje su također bile od strateškog značaja“, oslobođeni su okupirani dijelovi hrvatskog teritorija i veliki dio BiH.

Uz zainteresirane građane, u ispunjenoj dvorani Matice hrvatske izlaganja su slušali i brojni sudionici obrane Livna, hrvatski branitelji te, što je posebno važno, veći broj studenata.

slika_1slika_2slika_2










slika_4slika_5slika_6










slika_10slika_11slika_9


slika_12slika_13slika_14










slika_15slika_16slika_17















slika_18Autor: Tomislav Šulj