Voda naša svagdašnja

Ispis Autor Drago Mihaljević Utorak, 17 Lipanj 2008 14:11

hidrolosko_podrucje_sturbeIako je naše selo siromašno vodom ono nije i potpuno bezvodno. Osim Vrbovnika (koji je uništen kad se pravio vodovod) nema pravih izvora, ali imaju lokve i uz njih bunare gdje se skuplja voda kišnica.  Iako su naši stari govorili da na pojedinim lokacijama (Klačine i Bunari) odnekud izvire voda, to nikada nije dokazano. Osim njih tu su još Studenac, Jabukovac i Kadanj koje nikako ne možemo nazvati izvorima. Kod svake lokve ima jedan ili dva bunara i još dva koja su napravljena na mjestima gdje nikada nisu izgrađene lokve (bunar u Jabukovcu i Slipa čatrnja).
         
Bunari su stotinama godina (nitko se ne sjeća ni priče kada su napravljeni) služili kao izvor pitke vode za ljude, a lokve su služile kao pojilišta za blago i napravljene su kasnije. Ana Ivković r. Mihaljević (ćubra, 1914-2002) mi je pričala da se sijeća da je lokva iznad sela napravljena kada je ona imala 7-8 godina, a Dane Ivković (Mrkančov, 1925-2004) se sjeća priča kako su lokvu na Studencu zajedno radili Ivkovići i Mihaljevići i oba sela imaju pravo na njeno korištenje, što nije slučaj za lokve u Jabukovcu i na Kadnju koje pravo korištenja imaju samo Mihaljevići.   
          Za razliku od Zagoričana u Potočanima ima dosta izvora zbog čega su i dobili takvo ime. Nabrojimo samo neke: Javra, Prvanuša, Slanuša, Vodica, Perišino vrilo...Moj did Relja mi je pričao da je u svojoj staroj kući kod Mišića (pod Gredom) u prostoriji gdje je bilo ognjišće imao i mali izvor vode s kojega se uvijek moglo nacjediti dovoljno vode za potrebe kuće.          
          Dobro je jedino selo bez ikakve izvorske vode. Nije bez razloga, kako napisa Stipo Manđeralo, uz to selo išla uzrečica: «Selo Dobro, jadno ti je dobro – Sturba voda, a Prisap livoda.» Po jednoj legendi Dobro je nekad imalo obilje vode. Na lokalitetu Bunarina u Razdolju iznad Katuna, kaže ta legenda, izvirala je voda i tekla u Dobranjsko polje i plavila ga. Da oslobodi polje za obradu, jedan čovjek dođe na ideju da izvor začepi volovskom kožom i tako je voda presahnula.          
          Zbog toga što su imali najmanje vode Dobranjci su prvi, još prije Prvog svjetskog rata počeli graditi čatrnje, a prvi su doveli i vodu iz Sturbe (2004.g.) u bazen koji su napravili na Mašetima iznad sela, dok su Potočanci i Zagoričanci prve čatrnje gradili povratkom pečalbara iz Amerike, ali su, krajem 80-ih i početkom 90-ih sa svojih lokalnih izvora, izgradili lokalne vodovode. Ti vodovodi nisu zadovoljavali potrebe sela pa se, još uvijek, koriste i čatrnje, a najčešće kao cisterne za vodu koju kućanstva kupuju kada presahne voda iz vodovoda. Nadamo se da će i Potočani i Zagoričani, vodovodom, uskoro biti spojeni na vodu iz rijeke Sturbe (kako nam obećavaju odgovorni iz Općine Livno) čemu se, ovaj put treba ozbiljno nadati jer su već započeli radovi.  

Odakle dolazi voda
    
hidrolosko_podrucje_cetinePrema hidrološkoj karti područja rijeke Cetine voda na izvoru Sturbe, preko (odnosno ispod) Kruga dotječe s Kupreškog polja gdje ponire riječica Milač i preko (ili ispod) Borovog i Galovog polja iz jednog ponora kod sela Galečić gdje dijelomice ponire rijeka Šujica. Iz navedenog proizlazi da sva onečišćenja (bilo koje vrste) koja se bacaju po spomenutim poljima, jednim dijelom, odlaze u vodu koju koriste tisuće ljudi spojenih na vodovod rijeke Sturbe, na koji ćemo, nadamo se, i mi Zagorčanci biti spojedini do ljeta gospodnjeg 2009. godine. 

NEćEMO ODLAGALIŠTE SMEćA NA OVIM LOKACIJAMA!!!