Uskrsni običaji

Ispis Autor Administrator Ponedjeljak, 21 Ožujak 2011 00:00

uskrsnji_piliciSimboli uskrsa

Uskrsna zvona : U većini zemalja diljem Europe crkvena zvona prestaju zvoniti na Veliki četvrtak. Ona miruju u znak sjećanja na Isusovu muku i smrt. Ponovno počinju zvoniti na Veliku subotu kao veseli glasnici Isusova uskrsnuća.
Križ : Simbol kršćanske vjere. Isus je bio prikovan i umro na križu, ali je treći dan uskrsnuo.
Uskrsni ljiljan : Ljiljan podsjeća kršćane kako je Isus ponovno oživio, uskrsnuo. Sam ljiljan se koristi u različite svrhe u uskrsnom vremenu. On je ujedno i simbol čistoće Blažene Djevice Marije.
Cvijeće : Sunovrat, narcis i tulipan, kao i drugo cvijeće, simboli su Uskrsa. Njihovo cvjetanje u proljeće simbol je Isusova ustajanja od mrtvih.
Janje : Janje je simbol čovjeka, jer je Isus predstavljen kao Dobri pastir koji pazi na svoje ovce. Janjad također dolaze na svijet u proljeće. Izraelci su koristili krv janjeta da bi spasili prvorođence u drevnom Egiptu
Zečevi : Zečevi nas podsjećaju na proljeće i novi život. Oni su bili omiljene životinje proljetne božice Eastre.
Jaja : Ona su simbol proljeća jednako kao i Uskrsa. Znak su novoga života.
Pilići : Pilići se legu iz jaja i oni su kao i jaja simbol proljeća i Uskrsa.
Svijeća : Svijeća daje svjetlo koje rasvjetljuje tamu. Stoga se na Isusa gleda kao na vječno svjetlo koje kršćanima pokazuje put od smrti do života.
Grančice palme i masline : One se koriste kao simbol mira.
Kruh : Beskvasni komad kruha se jede u znak sjećanja na Isusovu žrtvu.
Vino : Crveno vino se pije u znak sjećanja na krv Isusovu prolivenu za sve ljude.




uskrsnja_jajaUskrsna jaja

Jedan od simbola koji nas asociraju na Uskrs su svakako jaja, simbol plodnosti i novoga života. Običaji i tradicija upotrebe jaja kroz stoljeća spojili su se s Uskrsom.

Prvotna uskrsna jaja su se bojila svijetlim bojama i predstavljala su proljetno sunce, a bila su upotrebljavana kao pokloni za Uskrs. Nakon što bi bila obojena i ukrašena različitim ukrasima, jaja bi se darivala osobama koje se vole ili pak tajnim obožavateljima, gotovo jednako kao i pisma. U srednjem su vijeku jaja tradicionalno davana robovima za Uskrs. U Njemačkoj su jaja davana djeci zajedno s drugim uskrsnim darovima.

Različite kulture razvile su i različite načine ukrašavanja uskrsnih jaja. U Grčkoj su najrasprostranjenija grimizna jaja, u čast prolivene Isusove krvi. U dijelovima Njemačke i Austrije na Veliki četvrtak upotrebljavaju se zelena jaja. Slavenski narodi ukrašavaju uskrsna jaja posebnim primjerkom zlatne i srebrne boje.

Austrijski umjetnici oslikavaju jaja tako što paprat i mladice oviju oko jaja pa ih onda kuhaju. Nakon toga skinu mladice, a na jajima ostane ocrtana paprat. Poljaci i Ukrajinci ukrašavaju jaja jednostavnim bojama i ukrasima. Određen broj jaja ukrašavaju na poseban način i ta jaja se nazivaju pysanki .

U Bosni, Hrvatskoj, Njemačkoj i nekim drugim zemljama jaja služe i kao ukras. Pomoću igle izbuši se dno jajeta i sadržaj se istrese u zdjelu, a prazna ljuska jajeta se u Velikom tjednu vješa na grm ili na drveće. Armenci ovakva prazna jaja ukrašavaju likovima Isusa, Marije ili nekim drugim religioznim motivima.

Jaja su također korištena u uskrsnim sportovima kod Rimljana, i to kao nagrada pobjednicima u utrkama. I danas postoje neke igre s jajima. Jedna od njih zove se Uskrsni lov . Na uskrsno jutro djeca traže jaja što ih je sakrio Uskrsni zeko dok su ona spavala. Potraga za jajima može se proširiti i izvan kuće i u tom slučaju stariji pomažu djeci da pronađu jaja. Djecu koja nađu najviše jaja treba nagraditi slatkišima. Ova se igra može proširiti na cijelu zajednicu, i to tako da se jaja posakrivaju na javnim mjestima i onda djeca iz cijele zajednice traže jaja da bi osvojila nagradu.


Svjetlo riječi >>>