Što znači B?
Autor Milan Mihaljević
Utorak, 07 Listopad 2008 19:01
Evo pripremili smo i riči koje počinju slovom B. Malo je dulje trajalo jer smo bili na odmoru, ali i jer je za neke riči koje su vrlo ritke (npr. baciljat) tribalo i malo više kopat po knjigama. Nadamo se da ćete pročitat sa zanimanjem i dalje vas pozivamo da nam javite – ko komentar uz tekst ili osobnu poruku – ako smo što propustili, a vi mislite da bi tribalo uključit jer je neobično ili zanimljivo. baba očeva ili materina mater, stara žena općenito, a kod nas često i punica. Rič je praslavenska.
babine veselje o porodu i običaj posićivanja novorođenog diteta uz obvezno nošenje darova ditetu i rodilji. Običaj je tako nazvan po babi primalji (babici) koja obavlja poso babljenja (porođaj).
babo svekar ili punac, did. Postanje isto ko i baba.
bacat se 1. falit se 2. --- na koga nalikovat kome, naslidit njegove osobine.
baciljat vodit priviše računa o nečem, brinut se oko čega, marit za što, imat volju ili naklonost za što. često s negacijom, recimo: „Ne bacilja za politiku“. Od talijanskoga dijalektalnoga oblika bacillare koji se razvio iz latinskoga vacillare.
badanj bačva, kaca. Rič je praslavenska. U praslavenskom joj je oblik bio *bŭdĭnĭ.
badava džabe, besplatno, uzalud, beskorisno. Prema turskome bedava, što je posuđenica iz perzijskoga bādihäwa. Perzijska je rič složena od bād 'loš' i häwa 'zdrak'.
badža otvor (obično za dim), rupa. Od turskoga baca koje je pak postalo od perzijskoga bāğe. 'veliki otvor, prozor'
badžanak muž ženine sestre, pašanac. Došlo je iz turskoga (bağanak) di zapravo znači 'diver', tj. 'mužev brat'. često se čuje i u skraćenu obliku badžo ili badže.
baglama šarka, pant, željezni nosač. Od turskoga bağlama(k).
bagra 1. fukara, banda , 2. soj, vrsta - karakteristika jedne obitelji. Postanje je nejasno. Može bit da je iz njemačkoga (baga) ili francuskoga.
baja buba, kukac. Odmilica (hipokoristik) od bauk, što je pak onomatopejskoga postanja.
bajagi tobože, kao da. Od turskoga bayaği. Kod nas se često rabi u frazi ko bajagi.
bajam badem. Rič badem posuđena je u naš jezik iz turskoga, a u turski iz perzijskoga bādām. U perzijski je virovatno došla iz staroindijskoga (sanskrta) badama-.
bajat1 star, uveno, koji nije sviž, ustajo. Iz turskoga bayat, a to je prema arapskome bā'it 'koji je prenoćio'.
bajat2 vračat (govorenjem posebni riči i obavljanjem posebni radnji). Rič je praslavenska i pojavljuje se i u drugim slavenskim jezicima.
bajbuk zatvor, tamnica. Postalo je od njemačkoga bei Wache što znači 'pod stražom'.
bajlak dodatak, prilog, uložak koji se stavlja u loptu ili gumu ako pukne vanjski sloj. Od njemačkoga Beilage.
bajta koliba, neugledna kućica. Posuđenica iz talijanskoga baita.
bakandže teška obuća, gruba (osobito vojnička) cipela okovana i potkovana, cokula. Iz mađarskoga bakancs, bokkancs.
bakćat se mišat se u što za što se nema sposobnosti, pačat se. Od istoga je turskoga korena (basmak 'udarit, toptat, pritiskat') ko i glagol batat. Vidi niže.
baklava slastica, pita od orasa prilivena rastopljenim šećerom i medom s dodatkom limuna. K nama je rič došla iz turskoga, a Turci su je priuzeli iz arapskoga bāqlawa.
bakra bakrena posuda za kuvanje pure i mecke. Prema turskome bakraç. Od istoga su korena i riči bakrač te bakračlija 'stremen', tvorena turskim pridivskim sufiksom -li.
baksuz 1. zlosritnik, osoba koja nema sriće ili koja nosi nesriću, 2. nesrića, smola. Iz turskoga bahtsiz.
bakšiš napojnica. Iz turskoga bahšiš, a to je priuzeto iz perzijskoga bahšiš 'dar'.
bala svežanj neke uvijene mekane robe, primjerice slame ili sina. Od talijanskoga balla 'kugla'.
balčak dio mača u koji je usađeno sičivo (drška). Posuđeno iz turskoga balçak.
balduza ženina sestra, svastika. Iz turskoga baldiz.
balega kravlji izmet. To je općebalkanska pastirska rič. Usporedi u albanskome balëgë.
balek ruglo. Izvedenica od glagola balikat (književno balijekati) 'šalit se, rugat se, podsmijavat se' koji je, prema Akademijinu ričniku, od istoga korena ko i glagol bajat 'vračat'. Vidi gori. Prema Petru Skoku glagol balijekati je onomatopejskoga postanja ko i glagol baljezgat, a isto vridi i za sufiks –ek koji se pojavljuje i u riči lelek.
balija pogrdni naziv za muslimana, inače je značilo 'neobrazovan i primitivan muslimanski seljak'. Dolazi od turskoga osobnoga imena Bali koje je izvedeno od arapskoga bālī 'starina'.
balvan drvena greda. Najvirovatnije je posuđeno iz avarskoga balbal 'nadgrobni stup' u kojemu se b ... b razjednačilo u b ... v. Prvobitno je značenje u slavenskom bilo 'idol', a iz njega se onda razvilo gore navedeno značenje. Istoga je postanja i rič bovan koja znači 'stina'.
bambaška sasvim poseban, mimo ostalog svita, na svoju ruku.Iz turskoga di je to apsolutni superlativ od baška tvoren turskim prefiksom bam. Usporedi baška.
bambur kukac opnokrilac iz porodice čela. Živi u zadrugama u rupama u zemlji koje se u nas zovu bamburišća. To je naš lokalizam koji je od književnoga oblika bumbar dobiven metatezom (premetanjem). Rič je slavenska i onomatopejskoga je postanja.
banak klupa, tezga. Od talijanskoga banco. K nama je mogla doć i priko njemačkoga Bank. U našem se selu more čut i umanjenica bančić 'klupica, drvena stoličica'.
bandera električni stup. Postalo je od talijanskoga bandiera 'zastava, stup za zastavu'.
banov kolodvor. Posuđenica iz njemačkoga Bahnhof. To je novija posuđenica u našem govoru otkad su ljudi počeli odlazit u Njemačku.
banut iznenada se pojavit, iskrsnut. Prema Daničiću (Akademijin ričnik) izvedeno je od turskoga basmak 'udarit, nastupit, pojavit se', ko i bazat i basat. Skok međutim ovu rič povezuje s glagolom bacit i izvodi obe riči iz onomatopejskoga korena *bak- koji ima inačicu *bah- koja onda daje bahnuti, a u našem govoru koji nema h banut.
banja 1. kupaonica, kada, 2. kupališće, toplice. Prema talijanskome bagno 'kupanje'.
bar vidi barem
baraba propalica, razbojnik. Nastalo prema osobnom imenu razbojnika kojega je prema evanđeljima gomila izabrala da bude oslobođen umisto Isusa. Grčki oblik Barabbás priuzet je iz aramejskoga di se more tumačit dvojako: 1. ko bar ’ābbā’ 'sin oca' ili 2. bar rabba 'sin učitelja'.
baraka niska improvizirana zgrada za privremeni smišćaj. K nama je došlo iz njemačkoga Baracke, a u njemački iz španjolskoga barraca 'koliba'.
barekinja / brekinja listopadno drvo (grm) iz porodice Rosaceae čiji su plodovi jestivi. Ko dica išli smo i brat u Pržine. Rič je praslavenska (*berk), a poznata je i u drugim slavenskim jezicima.
barem makar, najmanje. Od turskoga bari.
barjak zastava, stijeg. Od turskoga bayrak, a to je priuzeto iz perzijskoga bayraq.
basamak stuba, stepenica. Posuđeno iz turskoga.
basat lutat, odat ne gledajuć kamo se ide. Postanje ovog glagola nije još točno objašnjeno. Daničić (Akademijin ričnik) ga je povezivao s glagolom ba(h)nuti i oba je izvodio od turskoga basmak 'udarit, nastupit, pojavit se'. S tom turskom riči ovaj glagol povezuje i bugarski jezikoslovac Mladenov, ali Skok s pravom odbacuje tu mogućnost i vezu s banut. Po njemu je najvirovatnije ovaj glagol povezan sa bazat, a postanje mu drži nejasnim.
basma šarena lagana tkanina za aljine. Prema turskome basmak 'tiskati, udariti, ugaziti'.
bašča vrt, okućnica u kojoj se uzgaja povrće i cviće. K nama je došla iz turskoga bahçe, bağçe, a tamo iz perzijskoga bāğçe.
baška pril. napose, odvojeno, rastavljeno, svako za se. Iz turskoga baška. Od istoga je korena i baškaluk 'odvojeno življenje, zasebna kuća ili soba'. Usporedi bambaška.
batalit 1. napustit, ostavit, 2. pokvarit. U drugom je značenju kod nas čest prefigirani oblik obatalit. To je rič koja je iz arapskoga baþþāl priuzeta u turski battal, a iz turskoga je došla u naš jezik.
batat toptat, tapkat, kloparat nogama. U dičinjoj igri: «Ko to tamo bata?». Postalo od turskoga basmak. (Turska izvedenica basti dala je u našem jeziku imenicu bat 'topot', od koje je onda izveden glagol batat.)
bate vrsta gumene obuće nazvana po prvom proizvođaču čija ih je tvornica u Borovu počela proizvodit, a nacionalizacijom je postala Borovo i dalje proizvodila takvu obuću.
baula sanduk. Iz talijanskoga baule 'putni kovčeg'.
bauštala gradilište. Novija posuđenica iz njemačkoga Baustelle.
bavka nakovanj za klepanje kose. Postalo od bapka tako da se b ... p disimiliralo (razjednačilo) u b ... v. Bapka je pak odmilica (hipokoristik) od baba (babka > bapka). Vidi gori. U obliku baba pojavljuje se s tim značenjem i u Slavoniji. Tako Josip Stipan Relković u svom Kućniku iz 1796. ima ovi tekst: „Što tribuje koscu? Vodir, baba, brus, ...“.
bazat besposlen lutat, tumarat. Postalo od turskoga basamak.
bećar lola, bekrija, čovik sklon veselju, piću i ženom. Prema turskome bekār, a to je priuzeto iz perzijskoga bīkār.
bedevija kobila arapske pasmine, jak teretni konj. Iz turskoga bedevi koje je došlo iz arapskoga bädäwiy.
befel zapovid, nalog, naredba. Posuđenica iz njemačkoga Befehl.
beg turski plemićki naslov, visoki vojni ili civilni dostojanstvenik. Iz turskoga bey.
begenisat svidit se, dopast se (o momku i curi). Iz turskoga beğendi. Od istoga je korena i begena 'ona koja se komu svidila, izabranica, voljena'.
bear cvit, prolitnji cvat voćaka. Posuđeno iz turskoga, a tamo je iz perzijskoga behār.
bekrija lola, pijanica, onaj koji voli piće i noćni život. Iz turskoga kamo je došlo iz arapskoga bekri.
belaj nesrića, jad, neprilika, muka. Prema turskome belâ, što je pak iz arapskoga bälā̉,
belegija kamen za oštrenje kose, brus. Od turskoga bileği.
belendžuk (u većini drugi govora belenzuka) narukvica spletena od više lančića, grivna. Kod nas grivna koja se stavlja krmetu na šunjku da ne mere rovat. Iz turskoga bilezik.
beli naravno, dakako, jašta, zaista. Iz turskoga belli što je u turski došlo iz arapskoga bälā priko perzijskoga belī. Usp. bezbeli.
bena luda, glupan, budala. Od turskoga bön.
bendat uzimat ozbiljno, obazirat se na, pridavat važnost. Iz turskoga kamo je došlo iz perzijskoga bende, što je izvedenica od besten 'vezati'. često s negacijom: ne bendat.
berekin vragolan, obišenjak, fakin. Iz talijanskoga birichino.
berićet (iz)obilje, dobar urod. Od turskoga bereket di je priuzeto iz arapskoga bäräkätu.
beslemat / besleisat izdržavat se, ranit se, podmirivat se. Kod nas se rabi i imenica beslema. Posuđenice iz turskoga besleme.
bešika kolivka, zipka. Od turskoga bešik.
beštija životinja, marva. Iz talijanskoga bestia, što je nasliđeno iz latinskoga.
beštimat psovat. Prema talijanskom bestemmiare. More se kod nas čut i imenica beštim(k)a 'psovka'.
beter nevaljo, ružan, loš, zao. Turski pridiv beter 'lošiji, gori' posuđen je iz perzijskoga.
betli neugodna okusa, neukusan, gadljiv. Posuđenica iz turskoga s tipičnim turskim pridivskim sufiksom -li.
bez tanko, prozirno, pamučno platno. Turcizam koji potiče iz arapskoga bäzz.
bezbeli dakako, naravno, sigurno. Iz turskoga besbelli. Usp. beli.
biber papar. Turcizam koji je u turski došo iz perzijskoga bābāri.
Biblija Sveto pismo. Od grčkoga biblíon 'knjiga'.
biciklo dvokolica, vozilo na dva kola s lančanim pogonom koje se pokriće okrićanjem pedala. Iz francuskoga bicycle, bicyclette.
bičva naša starija rič za čorap. Virovatno je iz dalmatskoga - izumrloga romanskog jezika koji se govorio na našoj obali Jadrana, a poznat nam je u dvi inačice: raguzejskoj (dubrovačkoj) i veljotskoj (krčkoj) -, a tamo je postalo razvojem od latinskoga vitta 'vrpca'.
bilmez glomazan čovik, velike snage, a male pameti; glupan, tupan. Posuđeno iz turskoga.
biljac pokrivač od stupane vune. Rič je domaća, rvacka, izvedena od pridiva bil.
biljeg vanjski znak, oznaka, trag, osobit znak na tilu po kojem se more koga pripoznat. Rič je praslavenska *bìlìgŭ. Virovatno je u davnini posuđena iz avarskoga.
biljur leća, povećalo, staklo od baterije kojim se, kad je sunce bilo jako, moglo zapalit i vatru. To je turcizam i znači 'kristal', a u turski je rič priuzeta iz grčkoga βήρυλλος, što je naziv za dragi kamen beril.
birtija krčma, gostionica. Od njemačkoga Wirthaus.
bisage dvostruka vrića koja se nosi pribačena priko sedla ili samara tako da visi na obe strane. Nastalo prema latinskom bi + saccus di je saccus 'vrića', a bi je skraćeno od bini 'dva, po dva'.
biser okruglo, sedefasto zrno koje se oblikuje u oklopu školjke, služi za nakit. Stara posuđenica u slavenske jezike iz turskoga ili možda čak avarskoga, a tamo je došlo iz arapskoga busr.
biskup crkveni velikodostojnik, poglavar određenoga crkvenoga područja. Prema latinskome episcopus, a tamo je iz grčkoga epískopos 'nadglednik'.
bitanga ništarija, onaj od kog se more očekivat samo najgore. K nama došlo iz mađarskoga bitang, a tamo iz starovisokonjemačkoga Bintunge 'pljačka'.
blanja strugalica, oblić. Stolarski alat za postizanje ravne površine drva. Rič je praslavenska.
blenut tupo (odsutno) gledat, zabezeknut se. Rič je slavenska, od praslavenskoga blêsti 'besciljno lutat, bludit'. Od istoga su korena i pridivi blentav i blesav 'glup, budalast' te imenice blento i blentavac 'glupan, budala'.
bluza gornji dio ženske odiće. Nama je rič došla iz njemačkoga Blouse, a Njemci su je priuzeli iz francuskog blouse. Sićam se ko mali kad su iz Njemačke došle prve najlon bluze, pa su pratri istiravali cure koje su nosile takve bluze iz crkve, jer se kroz nji sve vidi. Pratar bi znao sać i s propovidaonice, ako bi vidijo koju curu u takvoj bluzi, da je istra van.
bocun staklena boca, flaša, staklenka. Ko i kraći oblik boca, posuđenica iz venecijanskoga talijanskog bozza.
boj kat, sprat. Iz turskoga boy 'stas, uzrest'.
boja farba. Posuđenica iz turskoga boya. Stara je slavenska rič bila mast, od čega se kod nas sačuvalo mastilo 'tiskarska boja, crnilo' i mastionica 'radionica za bojenje tkanine.
bokal vrč. Iz talijanskoga boccale.
bokun komad. Od talijanskoga boccone.
bokvica trputac, likovita zeljasta biljka. Postanje naziva nije sasvim jasno. Sigurno je samo da je to umanjenica od bokva. Skok daje dvi mogućnosti. Jedna je da je od slavenskoga bok (protiv toga je činjenica da se pojavljuje u nekim govorim u obliku bukvica), a druga da je tuđica nastala od latinskoga baca 'jagoda'.
bombon slatkiš koji se topi u ustim. Od francuskoga bonbon, a tamo je postalo udvajanjem pridiva bon + bon 'dobar, dobar'.
borer svrdlo za električnu bušilicu. Iz njemačkoga Bohrer.
bortat bolovat, oporavljat se (najčešće posli pijanke). Prema Akademijinu ričniku od mađarskoga borítani 'oborit, obalit'.
bosiljak / bosilje jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača, ugodna mirisa, služi i ko začin. Od latinskoga basilicum, a stari su je Latini priuzeli iz grčkoga basilikón.
bostan lubenica. Od turskoga bostan, a tamo iz perzijskoga būstān, bōsitān 'vrt, bašča', što je sastavljeno od perzijske riči bū 'miris' kojoj je dodan sufiks za tvorbu mistnih imenica -stān (koji se pojavljuje i u imenima država, npr. Kazahstan, Afganistan, Pakistan itd.). Kod nas se upotribljavo frazem obrat bostan 'nastradat, loše se provest'.
bošča dio narodne nošnje, rubac kojim se pokriva glava. Iz turskoga bohça, a tamo je iz perzijskoga boġče.
bota gruda tvrdog jila (obično pure). Od talijanskoga botte.
bovan stina koja se more uzet u ruku i bacit na koga. Vidi gori pod balvan.
boza piće od pure i šećera koje se nekad moglo dobit u slatičarni u Livnu. K nama došlo iz turskoga, a tamo iz perzijskoga būza.
brabonjak ovčiji ili kozji izmet. Virovatno iz dalmatskoga, a tamo je nasliđeno iz latinskoga vervellia.
bradva tesarska sikira široke oštrice, tesla. To je stara slavenska rič čiji je praslavenski oblik bio *bordy.
brav ovan. Rič je stara slavenska. Praslavenski oblik je bio *borvŭ. U nas i oblik bravče za ovcu općenito te naziv ovčijeg mesa bravetina.
brecnut se osorno se na koga otrest ili povikat, trznut se (od stra ili od iznenađenja). Također stara slavenska rič, u praslavenskom oblik *brêcati.
briga uznemirenost zbog čega. Iz talijanskoga briga 'dosada, neprilika'.
briza ovca s crtom na glavi. Najvirovatnije od sridnjolatinskoga frisium 'trak, rub, porub'.
brnjica navlaka na šunjki, nagubac. To je virovatno ostatak iz tračkoga ili ilirskoga pastirskog jezika, odakle je nesumnjivo rumunjsko brîu 'pas' i albansko bres 'idem' koje je izvedeno od starijega oblika *brenu, brentiu.
brokva čavo, klin. Od talijanskoga brocco.
bronza zvono koje se viša kravi ili ovci oko vrata. Kod nas u upotrebi i umanjenica brondžica, a od istoga je korena i brondzir 'lonac s ručkom, brončani kotlić'. Sve to dolazi od talijanskoga bronzo.
broš ženski nakit koji se iglom pričvršćuje na odiću. Od francuskoga broche.
Bršančevo Tjelovo. Stara rvacka rič, postala od brašance 'hostija', a to je od korena brašno. Praslavenski oblik riči brašno bio je *boršĭno.
bruceloza zarazna bolest domaći životinja i ljudi uzrokovana bakterijama iz roda Brucella. Od latinskog naziva brucelosis koji je napravljen od imena britanskog patologa D. Brucea.
brus Kamen za oštrenje noževa, kosa i drugi stvari. Stara slavenska rič čiji je praslavenski oblik bio *brusŭ.
brzdav zamazan, musav. Izvedeno od brzda 'žvale na uzdi', a ta je rič nejasna postanja. Akademijin ričnik upućuje na moguću vezu s njemačkim brittel (ali mislim da to nije virovatno). Skok upozorava da staroslavensko brъzda ima isti sufiks (završetak) ko i uzda i kaže da bi možda moglo bit izvedenica od glagola obrъtiti, iako ni sam u to ne viruje jer protiv toga govori litavska rič bruduklis 'uzda'.
bucać drvena posuda za vodu s dva otvora na gornjoj strani. U nekim se drugim rvackim govorim pojavljuje oblik busać. Od turskoga büstagan 'okrugla posuda u obliku lubenice'. Od istoga korena ko i bostan. Vidi gori.
bucat rovat, derat, mišat. Najvirovatnije priuzeto iz dalmatskoga, di se razvilo od latinskoga bullicare.
buda kiosk, trafika. Od njemačkoga Bude.
budža važna i moćna osoba, drmator, glavešina. Navodno je postalo premetanjem (metatezom) od turskoga cübb koje je pak posuđenica iz arapskoga ğubb 'jama, bunar'.
budžak kut, skrovito misto di se more zavuć. Od turskoga bucak.
bukagije okovi na nogama. Od turskoga bukaği.
bukara drvena posuda za piće vode, vina ili čega drugoga. K nama došlo iz talijanskoga bucchero, a tamo iz španjolskoga bucaro u koji je posuđeno iz portugalskoga, di je značilo 'glinena posuda'.
bula muslimanka u dimijama. Iz turskoga bula, bola 'strina, ujna'. Kad smo bili mali plašili su nas, ako smo bili zločasti, da će nas bula strpat u dimije i odnit, ko što i čergrari odnose zločestu dicu. Sićam se i da sam jednom ko dite čuo nekog čovika na Begovači recitirat: «Ide bula, tresu se dimije. Ide jedna, ja mislijo dvije».
bulat pečatit, označivat. Izvedenica od srednjolatinske imenice bulla 'povelja s pečatom'.
buletin potvrda, cedulja. Najvirovatnije od francuskoga bulletin 'kratko izvišće'.
buljuk gomila, čopor. Od turskoga bölük 'četa'.
bunar duboka jama za skupljanje vode, zdenac. Od turskoga pinar 'izvor'.
bure bačva. Došlo iz bugarskoga, priko srpskoga.
burek pita od mesa. Iz turskoga börek.
burgija svrdlo, bušilica. Od turskoga burgu.
burljat krčat (criva), mišat. Onomatopejskoga postanja.
burma zaručnički prsten. Od turskoga burmak 'zavrtit, zasukat'.
busija zasida. Od turskoga pusu.
bušta platna vrićica, kuverta. Od talijanskoga busta.
but stegno, natkoljenica. Od turskoga but, bud.
buzdovan starinsko oružje, bat sa željeznim šipcima kojim se udara. Iz turskoga bozdoğan.
Autori: Drago (čečurin) i Milan (Stipanjićkin) Mihaljević
| < « | » > |
|---|
Još dop...
© by zagoricani.com