Autor Drago Mihaljević
Četvrtak, 21 Siječanj 2016 00:00
Mihaljević je bilo prezime koje su nosile dvije plemićke obitelji iz Hrvatske. Jedna od njih bila je iz klana Mogorovića. Povijesni zapisi o njima pronađeni su u pečatu koji datira iz 1641., a pripadao je je nekom Nicolausu Mihaljeviću.
Drugoj obitelji je kralja Ferdinand III. dodijelio grb i hrvatski status plemstva i to: Markusu Mihaljeviću, njegovom sinu Markusu i njegovom bratu Georgu, u Beču 19. prosinca 1643. Kralj Ferdinand V. je dodijelio mađarsku titulu barona Michaelu Mihaljeviću koji je imao čin generala. Proglašen je plemićem u Beču 5. srpnja 1638.
Drugi podatci spominju obitelj koja je nosila drugačiji oblik prezimena - Mihajlević (ovaj oblik prezimena može se naći na grobovima u našem groblju ali i u starim maticama). Ovu obitelj proglasio je plemstvom kralj Leopold II.: Markusa Mihajlevića koji je posjedovao nekoliko imanja u Indiji u pokrajini Syrmie i njegovog sina Johanna u Firenci 23. svibnja 1791. g.
Prezime Mihaljević se izvodi iz očeva imena (izvedeno je od oca). Prezime ima korijene u osobnom imenu Mihael s nadopunom „-ević“, što označuje podrijetlo. Zato se ovo prezime može prevesti „sin ili potomak Mihaela“. Na hebrejskom jeziku „Micha'el“ znači „Tko je kao Bog?“.
Podrijetlo – Mihaljević je gotovo u potpunosti hrvatsko prezime podrijetlom iz jugozapadne Bosne, te je vrlo rijetko i srpsko prezime (iz Slatine). Relativno najviše Mihaljevića u proteklih sto godina rođeno je u općini Livno, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Dusina kraj Vrgorca, Badanj kraj Drniša i Točionik kraj Dubrovnika.
Migracije – Glavni migracijski pravci Mihaljevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna u Zagreb, iz Livna u Osijek te iz Livna u Split. U RH danas živi oko šest tisuća Mihaljevića. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je oko tri tisuće, ali se zbog migracija i iznadprosječnog broja djece njihov broj do danas udvostručio. Prema dostupnim podatcima Mihaljevići su iznadprosječan broj djece imali do 80-ih godina prošlog stoljeća ali, nažalost, od tada i Mihaljevići su „u trendu“ pa je broj novorođenih u stalnom padu. Zbog toga se ne može očekivati povećanje broja, kako u RH tako i u glavnim ishodištima ovoga prezimena.
Znameniti i istaknuti Mihaljevići – Veći broj uglednika koji su u prošlosti zadužili Hrvatsku nosili su ovo prezime, više poznatih umjetnika, vojnika i časnika, poznatih znanstvenika, od kojih su najpoznatiji:
-
- Mikac Mihaljević, ban čitave Slavonije (14. st.),
- Petar Mihaljević, slikar (16. st.)
- Bonaventura Mihaljević, profesor filozofije (18. st.),
- Mihailo Mihaljević, austrijski pukovnik (1748-1794),
- Benko Mihaljević, gramatičar (18. st.),
- Bonus Mihaljević, pjesnik (18. st.),
- Mihajlo Mihaljević, teolog (19. st.),
- Mihovil Mihaljević, austrijski general (1770-1845),
- Vicko Mihaljević, političar i književnik (1861-1911),
- Mihovil Mihaljević, podmaršal (1864-1925),
- Fran Mihaljević, sveučilišni profesor (20. st.), čije ime nosi Klinika za infektivne bolesti u Zagrebu,
- Mignon Mihaljević, novinarka i prevoditeljica (1925-)
- Branko, Mario i Branimir Mihaljević, (otac, sin i unuk) iz Osijeka – pjesnici i glazbenici.
Postoji još znatan broj Mihaljevića koji su postigli uspjeh u svom zanimanju, ali nitko nije toliko poznat javnosti da bih ga ovdje, ne učinivši nepravdu desetinama drugih, naveo.