zagoricani.com

Narodni izrazi - riječi

Autor Venancije Mihaljević Petak, 20 Srpanj 2007 21:27

  S VIDOŠKE GRADINE

  " U knjizi S VIDOŠKE GRADINE autora Stipe Manđerala pronašli smo mnogo zanimljivih stvari iz života naših predaka. Za početak donosimo popis starih riječi i izraza kojim su se koristili naši preci  "                      

NOVŠTOKAVŠTINA VIDOŠKOG KRAJA  ...........Evo i nekoliko počesto upotrebljavanih  f r a z e m a: prišlo mu priko čanjka (prejeo se), najeo se da ni duši nije ostavio mista (prejeo se), jalovim kravama rebra mazat (raditi nešto nepotrebno), u njega su i konji i samari(o svemu odlučuje), švraka mu mozak popila (ne zna šta radi), skače na kolače (nemiran je), svakog diže na gubici (svakome zanovijeta), ni čisna ni bisna (ni kriva ni dužna) nikad ni u tebi masne pure (ni od tebe nikakve koristi), on je ko svezana obuća (nespretan je), metno mu granu na put (skudio ga), sve mu loj kosti izbacio (mršav je), ispo je iz mesa (izmršo je), možeš mu buvu na dobru ubit (toliko je sit), nije na kući izgorio (još je moćan), uvuko se u vodu (skratio se), on je devet peći promisalo (beznačajan je), srušila mu se pojata (žena mu je rodila), sidi u to (ne diraj to), pun je šareni buva (nemiran je), bije ga osin (ima manu), zmiji bi oči navezla (toliko je spretna), ko šćapom po glavi (nešto direktno istinito reci), neće se taj vruć vode napit (brine o sebi), duvati priko prsta (biti štedljiv), biti u goloj vodi (oznojiti se), nije sastavio oko liske (slabo uman je), ušla je u brime (zatrudnjela je), govori po mrtvoj kozi (neuvjerljivo), istrat na vilac ( doći do konačne istine).....................

L e k s i k ovdašnjeg govora ima mnogo tuđica. Njihov broj u srazmjeri je s dužinom i intenzitetom utjecaja pojedinih jezika na taj govor.Te su tuđice posljedica i migracijskih procesa i utjecaja različitih stranih državnih uprava koje su vladale i koje su preko svojih administracija nametale određene odlike svojih jezika.........Za ilustraciju navest ćemo samo neke tipične, često upotrebljavane tuđice.

H e b r e i z m i: baraba, mana (hrana s neba), sotona

G r e c i z m i: aposhtol<apostol, poteka<apoteka, biskup, bokal, ceret<cerot, cilindar, diple, dunja, đavo, gunj, irget<argat,komostre, krizma, kutlača, litica, papir, parip, podrum, prčija, samar, temelj, trap, vanđelje<evanđelje.

L a t i n i z m i: antreselj, beštija, bisage, cimenta<cement, civare, familija, gust, abet<habit, klak, klačina, konop, konoplja, korizma, kvatre, mater, misa, otar<oltar, pratar<fratar, pule (mlado magareta), sić, solar, traverza.

T a l i j a n i z m i: bala, baratati, barilo, baula, berekin, boca, bocun, bokun, bronza, brondzin, bukara, cima, čavo, ćikara, dotrina, durat, felar<feral, gajba, garbun, gergase, goba (grba), gobelja, guca, guta, kapa, kapela, kaput, kotula, kumparan<koporan, maca (malj), maca ( mrlja na žitu), mistrija, rizik, sekirati se, solar, špaga, strapac, sudar, teca, vaca (oklesan kamen)....

G e r m a n i z m i: cajg, cigla, cilj, falit, frtalj, ganjak, glize, grunt, kanta, klanfa, kramp, lampa, malta (žbuka), nariktat, pegla, rajtoze<rajthozne, ribat, strozak, slenge, soder, spioda, sporet, štrange, supa,tralje....

M a đ a r i z m i: bakandže, bitange, bortat, cipela, čatrnja, čopor, đilkos, đinđuva, gazda, kecelja, lopov, marva, pirgast, teret, vižle.....

G a l i c i z m i: bluza, bomba, fijaker, fin, kariola, lavor, muket, parcela, petun<beton, žandar.....

A n g l i z m i: dumijana<demižon, džemper, poluver

O r i j e n t a l i z m i: su došli uglavnom preko turskog jezika , koji je bio uzrokom i mnogih posuđenica iz arapskog, perzijskog i grčkog jezika.Toliko ih je mnogo u ovdašnjem govoru da bi njihov popis bio pravi mali riječnik.Evo samo nekih: ajduk, alat, ambra<hambar, aran< haran, armen, avlija, bakar, baksuz, balvan, barjak, basmak, bašča, bekturan<bejturan, berićet, bešika, boj, boja, bosca, budala, bunar, čakija, čeksire, čanjak, čelik, čekić, čerga, čerma<ječerma, čičak, ćiviluk, čizme, čorba, čarape, ćebe, ćela, ćemer, ćilim, ćošak, ćumur, ćup, ćuprija, daidža, dernek, div, dolaf, dućan, dugme, dušmanin, duvan, džep, džigarica, đezva, đubre, đeturum, fenjer, fitilji, fukara, galama, isan<insan, jagma, jastuk, jorgan, jorgovan, kajiš, kajmak, kuluf<kalup, kat, kava, kefa, komšija, konak, kula, kutija, lula, magarac, majden, majmun, marama, melem, meraja, miraz, nimet, pamuk, pazar, pendžer, pilav, rakija, safun<sapun, sakat samun, sanduk, san<sahan, sat<sahat, sepet, sinija, sirće, sal, šećer, šiša, taban, tava, tavan, tepsija, torba, višnja, zanat, zubun, zulum...........

L o k a l i z a m a  je obilje. Njihov bi popis također bio cijeli riječnik. Navodimo samo neke od njih i neke riječi koje u ovom kraju, imaju specifično, novo značenje: ba-ma (stani-pani), barati (dirati), bauk (pauk), bicve (čarape), bika (bijela ovca), bikar (masar), bilavarast ( kad je čovjek plav), bilica ( vrsta šljive), biljugav (pepeljast), biljuska ( suha trava), on bižgase ( uteče), bolje (brže), bola (rana,bolest), bopci ( ogrlica), brble (brbljivac), broknut ( udariti), brudit ( buditi), brzac ( hitar u odlukama i na poslu), buvoserina ( mrlja od buhe), caklo i cako ( staklo), cicikat (izazaivati), cilac (neugazen snijeg), cipalo ( panj za cijepanje drva), cipukat (nasitno sijeći drva), copanja (klada), crljen (crven), crljiv (crvljiv), crvenjak (kukuruz crvena klipa), cuncunat (ljuljuskat), cvatak (kokica,pop-korn), cvatat ( pržiti zrnje kukuruza), cvariti (žestoko pušiti duvan), cvrljak (čvarak), cancolit (mamiti), cakorit (žamoriti, čavrljati), čapat se (otimati se), čapor (zaselak), čuvakuća (biljka čuvarkuća), čepurak (grmčić), čevrljuga (ševa), čista (uredna žena), čviljak (bubuljica), čviljo (bubuljičav čovjek), čušljat (ogovarati), ćertit (osmatrati), ćirit (viriti), ćulat ( zidati improvizirano), ćutit (osjećati), derezega (bljuzgavica), dičinji (dječiji), dignut (pročitati), divliji (divlji), dižva (muzilica), dobrota (gozba), dojni (donji), doliš (osim), donikle (donekle), dostrat se (dokopati se, dočepati), do´šlo (koji je došao), dotavrljat (s mukom doći), dovršanica (završnica), drtesina (dijete,pejor), dvarić (dovratak), gavljat (trapavo, nespretno ići), glavan (lijep), go´jan (debeo), golokrk (golokrak), govoruša (govorljiva žena), grabljačina (ono sto se kupi grabljama), grišit (psovati), grna (mišije spremište lješnjaka), grota (grotulja), gubica (usna), gubina (nejestiva gljiva), guć-guć (vanljenje svinja), gućak (zdrijelo), gulja ili guljača (oguljena kora krompira), guljac (lješnjak koji ispada iz košuljice), gusina (gusjenica), guveljat (gužvati), iskat (tražiti gnjide u kosi), izloparen (iskrivljen), istoviti (isti-istoviti), isperak (ostatak isparenog sapuna), isplavit (izgubiti na vrijednosti), ispoklisa (sa strane), ištom (istom), izanđat (otrcati se), izgaziti (smočiti obuću), iznit (opankati nekoga), izostat (zaostati), izrazan (koji psuje,prost), izrđat (omršaviti), iće i jiće (jelo), jid (jed), jučešnji (jučerašnji), junetiji (juneći), karapelj (zaselak), karlisati (biti nemiran, besciljno trčati), kašnje ( kasnije), keva (štap sa savijenom drškom), kidat (bacati), kiljat (rezati), kiselina (kiselo mlijeko), kladat se (smjenjivati se), klapit (sanjati), klat se (svadati se), klipač (kratko, nešto deblje drvo),  klija (klis), kolić (mali kolac), komac (uzbrdica), kopat se (pokapati se), koprva (kopriva), kopunit se (buniti se), kosirica (vilica), kotla (mali kotao), krčije (´veliki stomak), krit (pokrivati npr. kuću), krivostran (zakrivljen), krmelja (krmelj), krmit (biti zadrt), krpak (krpelj), krše (kiše), kućnjak (kutnjak), kuljava (noseća, zbabna), kupelica (kupilica, žena), kuplječina (trava i žito što se kupi), lajat (psovati), lajo (koji psuje), lakme ( prorezi na čakširama, na mjestu džepova), lanetica (marama za glavu), laptat (kad padaju krupne sniježne pahuljice), lašnje (lakše), lemiš (raonik), lepur (leptirica), letit (trčati), lija (lijeha), linguza (lijena žena), lipom (na lijep način), li´sa (lisasta ovca), lokat (neumjereno piti alkohol), loko (koji mnogo pije), lova (kobac), lude (koji je blesav), lugov (pepeljast), ljubi ga ( lijepo mu stoji), ljupina ili ljupetina (ljuska jajeta), maća (maćeha), maja (domaćica), me´č (meko vrijeme,jugo), mejaš (medja), mladikov (mladog izgleda lica), mladovačna ( krava poslije teljenja), mlikata (mliječna), mlotan (mlitav), modra (haljina modre boje), moljavična (bljuzgavica), mrazit se (svadati se), mrndžat (nerazgovijetno govoriti), mrsalina (masnoća), mrtac (mrtvac), mrzgavci( moždani), mučom (krišom), munut (ukrasti), mutljež (mutež), nabaca (začaranost), nabubat se (dobro se najesti), naćuknut (naslutiti), najskoli (naročito), najstrag (nakraju), naklat (ujesti, npr. vuk ovcu), nalentat se (namjeriti se), namerušat (namirisati), naokorič (napamet), napaplat (napipat), napritoč (prečicom), nasalacat (nagovoriti), nastrat (naježiti se), navidat (nabrajati), neiljanje (nemar), neimenjak (poganac), nete (nemojte), nidokle (donekle), obastat (opstati), oblaguzan (koji mnogo voli jesti), oblazak (posjeta), očavrljit (odvaliti), očikat (očekivati), odajtat se ( odviknuti se), ograjat (naviknuti se), okoprčan (živahan,okretan), okrljati se (oporaviti se), osin (sjena), otamina (otprilike,odoka), ozimačna (kad je krava pred teljenje), pedljat (sasvim sporo hodati), penjkat (ogovarati), petrulja (petrolej), pišaka (mokrača), plisan (prljavština), podukrajan (nepun), pojmit se (oporaviti se, nadebljati), poklepušit (prekriti,pritisnuti), pokva (vrsta kruha), pola (zrikavac), polegnut (pognuti), pomaganja (kuknjava), pometija (nevrijeme, mećava), potlje (poslije), potrpat (sakrit), požalovanje ( izražavanje sućuti), praška (suho granje), priknadat se (svađati se), prikoveć (previše), prikondaljit se (prevrnuti se preko glave), prikričit (narediti,zabraniti), pripišaj oda (kratka dionica puta), pripoznat (priznat), priskokice (napreskok), prtak (prhak), prznit (prljati), purnjak (vrsta kruha), puša (jelo od brašna), radetni (radni), rasparača (rospija, prostakuša), rasprdit (snazno udariti), rastarič (čorba od tjestenih mrvica), razgojgolit (vremenski razvući, ne zuriti se), resa (dječije muško spolovilo), riga (crta), roguša (dužina ispruzenog palca i kaziprsta), rugo (ruglo), rute (dronjci prnje), rušit (tugovati za nekim), ruvata (kad žena ima mnogo ruha), sablivat (obliti), salacat se (skitati se), salazit (silazit), satio (ugojen), satrajisat (izgubiti), seljanski (seoski), sestrana (sestrična), sildžije (oni koji su na sijelu), skastit se (žuriti,brzo raditi), skomlicat (cviliti), skoptisati (navaljivati), skotina (balega), sličit (sličan), smama (vrsta jela od brašna), smrzla (poledica), smrzle (koji je osjetljiv na hladnoću), spopadat (napastovati), sočit (teći), splavit (udariti), spurit (napraviti nešto za jelo), stegno (bedro), stentan (razborit), stevena (kad krava nosi tele), stopanjica (domaćica), strmenit (strm), strika (crta), strvan (razljućen), stumbat (smučiti se na povraćanje), suiglica (mala igla), sukanac (izatkan pokrivač), susojica (mala soha), svratat se (pasti s čega), šćetat se (oslabjeti, izmršati), šćukat (izmusti do kraja), šepurina (divlja ruža, šipak), šepurak (grm šepurine), šklopac ( vrsta noza na sklapanje), škrkljika (odrezan komadic nečega), špadljičav (izbirljiv), šprulja (dugačak štap), šumovlakom (potajice, kradom), šulova (krava bez rogova), švraka (svraka), tarkat (pomalo brisati, perkati), talja (sumnja), telac (muško tele), tisnoluk (tijsenoća), tokat (pripadati, biti obavezan), tratonjak (okorjeli brabonjci na ovčijoj vuni), trisnut (ošamariti), trtlja (potporni štap za stabljiku graha), tuknut (vonjati), tamburat (mahati nogama), ubit se (udariti se), ublaznit (razmaziti), ubožan (sablasan), udušit (ugušiti), uđašit (uzjahati), ugazit (u vodi smociti nogu), ukelačit (zgrabiti), ukopni (za ukop, npr.haljine), ukumit (navaljivati), uložina (uholaža), umno (toplo), upitati se s nekim (pozdraviti se), upitan (razgovorljiv), upraljčit (upravčiti), upušćat se (zapustiti se), usićit se(ne odlaziti,ostajati), usivat se (upustati se u nešto), ušcavit se (smrdjeti), uzlivača (vrsta pogače), valjo-valjala (radan, radna), varak (koji se lako vari), velikačak (veliki), vlaše (popustljivo,dobroćudno),vodarit (dogoniti vodu), vozac (konj koji dobro vuče), vrpoljiti se (meškoljiti se), vučarljiv (vučaran), zagalačit (zadignuti suknju), zalepatit,zalužit i zamlišćit (svetroje znači jako udariti), zanebesat se (onesvijestiti se), zaprznit (zaprljati), zaručan (zauzet), zarukovetat (izvinuti ruku), zaugrizan (koji izaziva, svadljiv), zaujist se (žestoko se posvađati), zbabna (trudna), zbotan (nezgrapno nabijen), zdogovor (dogovor), zemerija (hladnoća), zguveljat (zgužvati), zimica (raž), zvirlat (gledati svuduokolo), žđutlat (ščepati), žentile (nježno), ženskadija i ženskići (ženske osobe), žvenjkat (prigovarati), žvorac (čvoruga).............

 Autor:Stipo Manđeralo

U nastavku ćemo spomenuti i nekoliko riječi koje ste nam vi poslali!