„Ćaća naš i naš brat“
Autor Ivan, Željko i Draško
Četvrtak, 27 Rujan 2012 06:25
Dragi naši suseljani evo dočekali smo da netko od nas Zagorčanaca izda knjigu o svojoj obitelji čiji članovi su rođeni u našem kraju i gdje su proveli znatan dio svojega života. To su napravili sinovi Stipe Mihaljevića-Zubera, Ilina (Ivan, Željko i Draško) koji su u travnju 2012. godine u Osijeku objavili knjigu „Ćaća naš i naš brat“.
Drago nam je što su se, potaknuti literarnim stvaralaštvom svoga oca Stipe (r.1929.+2002.) i brata Branka (r.1957.+1998.) te očevim pečalbarskim životom i bratovom aktivnošću za vrijeme Domovinskog rata, odlučili sve to zabilježiti i izdati u knjizi, da se ne zaboravi.
Nadamo se da ovo nije zadnja njihova knjiga i da će, kada sakupe dovoljno građe, napisati nešto o Zagorčancima u Osijeku, a posebno u njihovu Višnjevcu.
U prvom dijelu knjige objavljene su Stipine i Brankove pjesme.
Stipina pjesma
„Gastarbajter iz Zagoričana“,
nastala je tijekom njegovog boravka na privremenom radu u Njemačkoj, točnije, u bauštelskim barakama. Govori o čovjeku radniku, pečalbaru, ukazujući na potrebu očuvanja časti i poštenja svakog čovjeka. Pjesma je ispjevana po ugledu na narodne (usmene) epske pjesme epskim desetercem.
Brankove pjesme nastale su u periodu kad je on bio dvadesetogodišnji mladić. Iz tog opusa objavljen je dio pjesama koje je odabrala njegova najstarija ćer Kristina.
Drugi dio knjige je retrospekcija Stipinog pečalbarskog kufera punog obiteljskih uspomena. S radošću i sa sjetom otvorila ga je supruga Mila, njegova Periška. Naime, Stipe je u svom pečalbarskom kuferu sačuvao velik broj dokumenata koji su bili značajni za njegov život i radni vijek. Sačuvao je mnogobrojne pisane tragove (pisma, diplome, tužbe, dozvole i dr.) iz vremena dok je živio u Zagoričanima. Među njima je i pisani trag njegove patnje koju mu je nanio Titov komunistički režim, osudivši ga na strogi zatvor zbog „širenja neprijateljske propagande“.U knjizi su objavljeni faksimili dijelova Brankovog dnevnika iz vremena Domovinskog rata u kojima on opisuje bešćutnost četničkog divljanja po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Danas te dnevnike čuva Brankova supruga Iva u Višnjevcu.
U trećem dijelu knjige dotakli su se života u rodnim Zagoričanima i Višnjevcu kod Osijeka u kojem žive od 1970. godine s još 23 obitelji podrijetlom iz Zagoričana.
Pokušali su odgonetnuti tko je Ilija Mihaljević, seljak iz Zagoričana koji je 1938. godine potpisao pjesmu „Po svim selima da se čita bolje!“. Naime, ta je pjesma objavljena u knjizi „Plodovi najslađi“ koju je tiskao 1938. godine Rudolf Herceg u ime Kluba ABC, Seljačke sloge i Napretka u Zagrebu. Objavljen je i faksimil dijelova PIVAČA koji im je u nasljedstvo ostavio did Ilija. Obadvije knjige danas su također u pečalbarskom kuferu u Višnjevcu.
Četvrti dio knjige s velikim brojem fotografija potkrepljuje očuvanje običaja (Badnja večer-potpaljivanje badnjaka, Božić-Božićni čestitari, Uskrs-koturanje jaja, sveti Ivo-paljenje svitnjaka) koje su sa sobom iz Zagoričana u Višnjevac donijeli njihovi roditelji Mila i Stipe i njihov did Ilija. Uspjeli su uz pomoć rodbine složiti rodoslovna stabla svojih didova Ilije-Ile Mihaljevića-Zubera i Joke Periše oca njihove majke Mile-Periške.
Knjiga završava riječima zahvale,
„Mi, sinovi ćaće našega i braća našega brata, zahvalni smo Ocu našem Stvoritelju na svemu što smo na ovom svijetu proživjeli s njima i molimo ih da kod našeg zajedničkog Oca, kod kojega vjerujemo da su oni sada, zagovaraju naš ponovni susret. Stipini sinovi“.
Knjigu je lektorirala Ruža Zubac-Ištuk rođena u Orguzu danas živi i radi u Osijeku kao učiteljica hrvatskog jezika. Ruža je uz Zagoričance, koji su nesebično pomogli u prikupljanju povijesnih podataka, dala velik doprinos u književnom oblikovanju tekstova u knjizi.
Knjiga je mekanog uveza, ima 177 stranica, format 15X21 cm, 138 fotografija, 14 crteža i 66 faksimila dokumenata.
| < « | » > |
|---|
© by zagoricani.com